Audio zapis možete poslušati klikom OVDE..

Audio zapis možete poslušati klikom OVDE.

Proslava tetke Bibije (Bibijaka) jedno je od najvažnijih nematerijalnih dobara romske zajednice. U Beogradu se već više od jednog veka obeležava u ulici Gospodara Vučića 49, gde su Romi još krajem 19. veka počeli da se okupljaju radi molitve, zajedničke obede i obeležavanja praznika posvećenog zaštitnici dece. Za Rim, to nije samo tradicija, već i ciljano-racionalno djelovanje, čin očuvanja zajedništva, identiteta i sjećanja na pretke.

Ovaj prostor ima poseban značaj. U dvorištu se nalazi kapela posvećena Tetkici Bibiji, čiji su temelji postavljeni još 1921. godine, kao i ostaci starije kapelice. Tu je i spomenik Romima stradalim u Balkanskim ratovima i Prvom svetskom ratu, jedini takav u Srbiji, kao i spomen-ploča žrtvama Drugog svetskog rata. Zbog toga ovo mjesto nije samo religijsko i kulturno, već i povijesno svjedočanstvo o učešću i stradanju Roma u važnim događajima prošlog stoljeća. Vlada Srbije je 2023. godine proglasila kompleks u Gospodara Vučića za prostorno-kulturno-povijesnu celinu i stavila ga pod zaštitu Zavoda za zaštitu spomenika kulture.

Ipak, pored formalne zaštite, stvarno stanje je teško. Prostor je zatvoren, kapija često zaključana, a romska zajednica neretko onemogućena da slobodno pristupi mjestu. Vlasništvo je komplicirano: od 1934. godine vodi se kao imovina Udruženja beogradskih Cigana – svečara Tetkice Bibije, ali su tijekom decenije nastajali sporovi, ulazila privatna lica i investitori, što je dovelo do neizvjesnosti i ugroženosti ovog dobra. Unatoč tome što je Bibijaka 2019. godine upisana u Registar nematerijalnog kulturnog nasljeđa Srbije, njen opstanak u praksi i dalje ovisi od stalne borbene zajednice.

Kako sačuvati i zaštititi Bibijaku? Prvi korak jeste obnova i obilježavanje prostora u Gospodara Vučića kao službenog mjesta romske kulture i povijesti. Druga je šira institucionalna podrška: Ministarstvo kulture, Nacionalni savjet Roma, Zavod za zaštitu spomenika, ali i Grad Beograd moraju zajedno raditi na očuvanju. Važno je i da se tradicija prenosi na mlade, kroz radionice, obrazovne programe i kulturne manifestacije. Dobar primjer je UNESCO-a, koji na listu nematerijalnog naslijeđa upisuje slične običaje diljem svijeta – to može biti i put za međunarodnu promociju Bibijake.

Na kraju, očuvanje ovog mjesta znači mnogo više od zaštite jednog romskog praznika. To je očuvanje povijesti, spomenika i sećanja na stradale, ali i potvrda da Beograd i Srbija brinu o kulturnoj raznolikosti i dostojanstvu svih svojih građana.

Važno je naglasiti da Bibijaka nije usamljeni primer. Romi u Srbiji imaju i druga nematerijalna dobra, bogatu muzičku tradiciju, usmeno prenošenje bajki i legendi, običaje vezane za praznike poput Đurđevdana. Sve te prakse dio su istog kulturnog tkiva i zajedno čine identitet romske zajednice.

Tekst je nastao u okviru projekta "Gdje smo danas, da li će nas biti sutra?" koji provodi Romski medijski servis, uz podršku Ministarstva informiranja i telekomunikacija Republike Srbije.

Sar te čhaves o nematerijalno kulturako dobro e Romengo ande Beograd – proslava e Tetkici Bibijes

Proslava e Tetkici Bibijes, so vakerelpe i sar Bibijaka, si jekh taro najvažne nematerijalne kulturake tradicije e romane zajednice. Više od jekh šel berša, e Roma ande Beograd slavisaren akava prazniko ande ulitsa Gospodara Vučića 49, kaj si odavno than katar so Roma aven te molinen, te jedinen i te pašaven e sveti Tetkici Bibijake, zaštitnicake e čhavrengo.
Akava si na samo religiozno obeležavanje, nego i čin te čhaves o romano identiteto, o jekhipen thaj o spomen pe amende so avena anglal.

Ande gava than si kapele posvećime e Tetkici Bibijake, so aven katar o 1921. berš, thaj spomenik e Romenge so oven murde ande Balkaniko thaj Prvo svetsko rat. Akava si jedino than ande Srbija kaj si spomen pe romane žrtve.

Iako o država proglasisarda akava komplekso sar kulturno-istoricko dobro, realno stanje ni si lačho – o than si zapušteno, kapija si zatvorime, a e Roma ni džan te aven slobodno.

Te čhaves e Bibijake, trubul te kerel rekonstrukcija thaj te obeležinel o than sar zvanično kulturno i istorijsko mesto e Romengo ande Beograd. Važno si te del o podrška taro Ministarstvo kultura, o Nacionalno saveto e Romengo, Zavodo pe zaštita e spomenikengo thaj o Grad Beograd.
Baro znacaj isi i te prenesel akava tradicija pe e mlade generacije – preko škola, radionica thaj kulturne manifestacije.

Bibijaka ni si samo romani slava – si simbol amari istorije, amari duhovnost thaj dokaz kaj kultura e Romengo si sastavno dielo e kulturako bogatstva ande Srbija.

Izvori:

Beogradsko nasleđe: Mesto kulta Tetkice Bibije i spomen-obeležja Roma u ulici Gospodara Vučića (2023).

BBC na srpskom: Romi i Bibijaka – praznik koji je ušao u registar nematerijalnog kulturnog nasleđa (2019).

Vrijeme: Unija Roma: Nikad nećemo dozvoliti rušenje Tetkice Bibije (2023).

Danas: Apel strukovnih udruženja protiv uništavanja nasljeđa romske zajednice (2023).

Novosti: Tetkica Bibija pod zaštitom – na listi kulturnih dobara Beograda (2023).

Intervju je realiziran u okviru projekta „Gdje smo danas, da li će nas biti sutra?“ koji provodi Romski medijski servis, uz podršku Ministarstva informiranja i telekomunikacija.

Pogledajte razgovor i saznajte više o značaju očuvanja romske kulturne baštine i ulozi institucija u tom procesu OVDE .

Amende si intervju sago Igor Jovanović, zameniko e predsednikosa e Skupštine ande o Grado Beograd , kaj amaro razgovor si o kapele e Tetkici Bibijes , so si baro simbolo e romane kulturake thaj identitetoske ande Beograd.

O intervjuu si realizirao andar o projektu „Kaj sem akana, vaćar te avena sutra?“ savo sproveďol o Romski medijski servis , thaj si uz podršku Ministarstvo za informiranje thaj telekomunikacija e Republika Srbija .

Dikhen o razgovoru thaj džanen buter o znacaj pe pašavipe e romane kulturake baštijaki thaj o buti e institucijengi ande gova processo AKATE.

Prema predanju, Tetkica Bibija bila je isceliteljka koja je spasila romsku djecu od teških bolesti, osobito od kuge.

Veruje se da je putovala kroz različite krajeve, dolazila na mjesta gdje su ljudi patili, donosila utehe i lekove, molitve. Zbog tih legendi svaki grad ima svoj datum obilježavanja, jer se smatra da je u različito vrijeme bila u različitim mjestima.

U Srbiji je Tetkica Bibija 2019. godine uvrštena u Nacionalni registar nematerijalnog kulturnog nasleđa. To pokazuje koliko je značaj njene priče priznat na državnom nivou.

Tetkica Bibija se slavi prije svega kao zaštitnica zdravlja djece. Romi se mole da deca budu zdrava, da budu sačuvana od bolesti i nesreća.

U mnogim zajednicama, molitve i rituali na dan iste slave usmjereni su ka deci, pali se sveće za njihovo zdravlje, daruju se deci paketići, darovi.

Deca su centralni dio tog dana, njihova radost, njihovo prisustvo, darivanje djece su važni elementi proslave. To pokazuje koliko zajednica želi osjetiti pripadnost tradiciji, zaštiti i ljubavi.

Proslava Tetkice Bibije je više od religijskog obreda, to je zajednički događaj koji jača zajedništvo u romskim obiteljima i između obitelji. Okupljaju se, dele hranu, pevaju, mole, deca su uključena I tako se neguje identitet i tradicija.

Praznik pomaže da se prenose vrijednosti i običaji deci, jezik, molitva, poštovanje prema precima, sećanje na pređašnje nedaće i zahvalnost što su preživjeli.

U nekim sredinama, slava se vezuje za lokaciju, zavjetno drvo, krst, kapelu, prostor koji ima posebno značenje za zajednicu. Održavanje tog prostora i okupljanja oko njega učvršćuje osjećaj povezanosti s mjestom i tradicijom.

Pokazujući zašto Romi slave Tetkicu Bibiju, razumijemo kulturu, strahove, nade. Shvatamo da praznik nije samo „nešto staro“, nego živa tradicija koja ima ulogu u emocionalnoj i duhovnoj podršci ljudima.

Praznik ima moć da se ujedini, da pruži utehu, osjećaj sigurnosti, posebno deci što je vrlo važno u zajednicama koje su često marginalizirane i izložene teškoćama.

Promovišući razumijevanje ovakvih običaja doprinosimo toleranciji, poštovanju različitosti, smanjujemo predrasude.

So sikavel savorre so e Roma slavisaren e Tetkici Bibijaki?

Prema tradiciji, e Tetkica Bibija si bila jekh phurani isceliteljka savo spasisarda e romane čhavore taro barvale nasvalimata, posebno taro kuga.

Verujelpe kaj Bibija džalas preko but thanura, avenas kaj o manuša patilenas, thaj anavas lenđe uteha, lekos thaj molitva. Zbog gava legendarne priče, svako than (gradi) džanel peske datum pašal o prazniko, vaj del tužno vreme kad si Bibija ačhi ande gava than.

Ande Srbija, e Tetkica Bibija si 2019. berš uvrstime ande Nacionalno registro pe nematerijalno kulturako nasljedstvo, savo pokazil so baro značaj isi la istorija thaj tradicija.
E Bibija si pre svega zaštitnica e čhavrengo zdravljako. E Roma molinen te oven e čhavora zdrava, te oven čačimata taro nasvalimata thaj nasibura.

Ande but romane zajednice, ande dive e Bibijaki, molitva thaj ritualura si posvećime e čhavrende – palin pe sveće, del lenđe paketića, darura, thaj molinen pe lenđe sreća thaj zdravlje.

E čhavora si centrala dielo e slavjaki dive – lenđe šukarimos, prisustvo thaj dariba pokazuju so baro značaj isi tradicijaki pripadnost, zaštita thaj ljubav ande zajednica.

Proslava e Tetkici Bibijaki si višetar religiozno obreda – si zajedničko događanje savo jačarel e jekhipen ande romane familije thaj maškar familije. E Roma aven khetane, delen xal, phenen pes, molinen – thaj gova način te čhuvas o identiteto thaj tradicijo.

Akava prazniko pomoginel te prenesel romane vrednostura thaj običajura pe e čhavrende – jekholi jezik, molitva, poštovanje pe e phurede, spomen pe teža vremena thaj zahvalnost so oven preživime.

Ande aver zajednice, o prazniko si vezime pe jekh than – kapela, krsto, zavetno drvo – so isi posebno značaj pe e zajednica. O čhuvavipe gova than thaj okupljanje khetane džilavel o osjećaj pe pripadnost e thaneske thaj tradicijaki.

Kad džan amen so e Roma slavisaren e Tetkici Bibijaki, shvaten amen lenđe kultura, strahura thaj nade. O prazniko ni si samo „so phurdo“, nego živano tradicijo savo del spiritualno thaj emocionalno podrška e manušenge.

O prazniko isi moć te jekhel o manuša, te del uteha, sigurnost, posebno e čhavrende – so si but važno ande zajednice save si često marginalizime thaj sastime but teža situacijura.

Kad promoviramen o razumipe pe ovake običajura, pomagajamen te šaj oven buter tolerancija, poštovanje e različitostengi thaj te smanjinen e predrasudura.

Legenda o tetkici Bibiji

Ko barvalo thaj diverzitetno kulturako barvalipe e Romengo, specialno than lel i legenda kotar e Bibija, džuvli savi, premalo tradicija, piro džanlipa, kuražo thaj dedikacija, spasisarda nasvale čhaven ko vakti kana e nasvalipa lena but dživdipa, specijalno maškar e čorore thaj marginalizirime.

Prekal e legenda, i Bibija na sine sunto ko religijako smislo, numa jekh običajno džuvli kotar o manuša, savi so o manuša astarde te respektirinen sar e čhavorengo arakhitori soske džanelas te sastiarel, te ushtel thaj te ažutil. Ko vakti kana na sine doktoria, ja se sine dur thaj bi-aksesibilno, i Bibija avili ćhivdi, bi-aźutipnaski, e kamipnasa, tatosa thaj anindoj nadež.

Sar phenel i legenda, i phej Bibi phirelas khere khereça ko vakti kana sas bari epidemia e koleraqi, inkerindoj bakre, ruđimata thaj medicinake zelenimata. Sas pachape kaj lako than thaj simbolikane daro anen sastipe thaj protekcia e chavorenge. Anda kodo but manush inke adjes respektulin la sar e protektorka pe sastipe thaj trajo le maj ternenge.

Vash buteder Roma, phej Bibija nane numay karakteri kotar yek paramisi, numay yek simbolo e grizhako, komunitetosko thay pakyavipe ano zoralipe e komunitetesko. Pe generacie, sas pachape kaj lako protekcia arakhel e chavoren katar e nasvalimata thaj o bilachipe. Ani Srbija o adeti te festuinel pe e Bibija panda isi avdive, familije organizirinena khedipa, phabarena momelja, dena daro e čhavenge thaj molitve ko olakoro anav.