Obeležavanje Dana sećanja na žrtve Holokausta

Svet

by Administrator 815 Views

Obeležavanje Dana sećanja na žrtve Holokausta

Svet

by Administrator 815 Views

Širom sveta danas se obeležava Međunarodni dan sećanja na žrtve Holokausta, u znak sećanja na dan kada je 1945. godine oslobođen Aušvic-Birkenau, najozloglašeniji logor smrti u porobljenoj Evropi.

Ceremoniji odavanja počasti prisustvovaće i preživeli u Holokaustu, potomci žrtava, nekadašnji zatočenici logora smrti u Drugom svetskom ratu, predstavnici parlamenta i Vlade Srbije, kao i predstavnici Grada Beograda, Saveza jevrejskih opština Srbije, Nacionalnog saveta Romske Nacionalne manjine, članovi diplomatskog kora, udruženja i građani...

Međunarodni dan sećanja na žrtve Holokausta ustanovljen je 1. novembra 2005. godine rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, a u znak sećanja na dan kada su vojnici sovjetske Crvene armije oslobodili Aušvic.

Na taj dan 1945. godine, jedinice sovjetske armije oslobodile su najveći nacistički koncentracioni logor, sa 7.500 zatvorenika. U borbama, život je izgubio 231 sovjetski vojnik.

Drugi svetski rat odneo je više od šest miliona nedužnih žrtava - pripadnika jevrejskog naroda, a Aušvic, Treblinka, Mauthauzen, Dahau, Majdanek, Jasenovac, Staro Sajmište, Jajinci, logor "Crveni Krst" u Nišu, neka su od masovnih stratišta nevinih žrtava.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 1. novembra 2005. godine jednoglasno usvojila Rezoluciju 60/7, označavajući 27. januar kaoMeđunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, a tog datuma 1945. godine oslobođen je jedan od najzloglasnijih koncentracionih logora Auschwitz-Birkenau u Poljskoj.

Rezolucija apelira na sve članice Ujedinjenih nacija da poštuju sjećanje na žrtve holokausta i ohrabruje razvoj obrazovnih programa o historiji holokausta, čime se želi pokazati odlučnost da se pomogne u sprečavanju čina genocida u budućnosti.

Preživeli iz Aušvica: Ne dozvolite da izbledi sećanje

U jednom od retkih događaja uživo, građani su se okupili u glavnom gradu Poljske da odaju počast na spomen-obeležju u bivšem varšavskom getu, najvećem od svih u kojima su evropski Jevreji držani u surovim i smrtonosnim uslovima pre nego što su poslati da umru u kampovima za masovno istrebljenje.

Iz nekadašnjeg ozloglašenog nemačkog logora smrti Aušvic-Birkenau na jugu Poljske otišla je u sredu, na 76. godišnjicu oslobođenja logora poruka od preživelih u ime žrtava, sa onlajn komemoracije- "Nemojte nas izdati. Ne dozvolite da se istorija ponovi. Gradimo mostove".

Pandemija Covid-19 prenela je centralnu komemoraciju u Aušvicu, posvećenu ove godine sudbinama dece žrtava, na Dan sećanja na žrtve Holokausta i na internet gde su onlajn emitovana svedočenja dve preživele logorašice koje su u Aušvic dospele kao deca, kao i njihov apel svetu da se suprotstavi mržnji, antisemitizmu i ratovima.


"Nemojte nas izdati. Ne dozvolite da se izvitoperi sećanje i da ga otruju nepošteni naučnici koje vode ksenofobija i antisemitizam. Sami učite istoriju onih koji su bili osuđeni na poniženje. To su bili obični ljudi. Ljudska bića. Dok ih nisu podelili po nacionalnosti ili veri. Negirajući šta se ovde desilo i trujući jedni druge mržnjom ubijamo te žrtve po drugi put", kazala je Anita Lasker Valfliš koja je, kao jevrejska devojčica iz Nemačke, dospela u Aušvic.

Zđislava Vlodarčik prisećala se danas da su u Aušvicu, toj najvećoj fabrici smrti koju su Hitlerovi nacisti podigli na jugu okupirane Poljske za preko 230.000 dece koja su prošla kroz logor, najgore bile noći.

"Deca su plakala, u snu dozivala mame, jecala ali postepeno bi ti glasovi utihnuli jer su znali da niko neće doći, niko ih neće pomaziti po glavi, neće ih zagrliti. Umirala su usamljena. Zašto? Deca su se rađala u logoru ali im nije dopuštano da žive, na mestu su ubijana. Nisu imala imena, čak ni brojeve. Koliko ih je umrlo? Zašto? Jesmo li bili neprijatelji Trećeg Rajha?", kazala je Vlodarčik.

Comments