Sutra se slavi Đurđevdan ili Erdelezi

Na zahtev čitalaca

by Administrator 1371 Views

Sutra se slavi Đurđevdan ili Erdelezi

Na zahtev čitalaca

by Administrator 1371 Views

Na zahtev čitalaca u narednom periodu izveštavaćemo o temama za koje su čitaoci glasali u anketi.

Pozivamo Vas da nam pišete na adresu romskimediji.rs i sugerišete nam o temama koje Vas zanimaju.

Medijski sadržaj koji sledi nastao je na osnovu odabira tema od strane građana.

Sutra se slavi Đurđevdan ili Erdelezi

Đurđevdan, ili Ederlezi, tradicionalno zaista pripada (i) Romima.

Tačno je i da je u pitanju praznik kojim se dočekuje proleće.

Gde se najčešće stvara zabluda?

Najveća greška ili stereotip je da se radi o ekskluzivno romskom tradicionalnom prazniku Đurđevdanu, ali nije tako.

Kakva je veza između Đurđevdana, Ederlezija i Roma?

Ederlezi je najstariji i najradosniji, a za većinu Roma i najveći praznik tokom kalendarske godine.

Ovaj praznik proslavljaju svi Romi, bez obzira jesu li pravoslavni ili katolički hrišćani ili su pripadnici islamske vere.

Romima kao putujućem narodu, kako ih često nazivaju pripadnici drugih naroda, završetak putovanja je kada dođe sneg i zima, a „točak se ponovo pokrene“ u proleće, kada dođe toplije vreme.

Taj prastari i najznačajniji romski praznik Ederlezi, dolaskom Roma na Balkan krajem 14. i početkom 15. veka, našao je svoje mesto i opstao u simbiozi s obeležavanjem velikog hrišćanskog praznika Đurđevdana.

Kako se taj praznik, po julijanskom kalendaru, slavi 6. maja, a to je vreme kada na ovim prostorima stižu veće temperature i više sunca, upravo je taj praznik prepoznat kao simbolični dan slavljenja dolaska proleća i romski Ederlezi je poistovećen s Đurđevdanom.


Pripreme za Ederlezi/Đurđevdan, Romi započinju dan pre obeležavanja ovog praznika, petog maja.

Tada se pripremaju hrana i kolači.

Za neke Rome veoma je važno i kupanje u reci, pre izlaska sunca, takozvani Đurđevdanski uranak.

U reku se bacaju venci od raznog cveća koje se može pronaći u to doba godine.

Jagnje ima posebnu važnost u obeležavanju ovog praznika.

Žrtvovanjem jagnjeta, koje ne sme biti rođeno godinu ranije, porodica se spašava svih načinjenih grehova, a muška deca tim činom postaju zdravija i naprednija.

Na taj dan, Romi se svečano oblače, stavlja se nakit, odjekuje romska muzika i pleše se romsko kolo.

Domovi se ukrašavaju cvećem i grančicama đurđevka i lipe u znak dobrodošlice proleću i njihovom zaštitniku Ederleziju, koji je, veruje se, u neka stara vremena pobedio veliko zlo (Aždahu) i tako spasao svu decu sveta.

Međutim, u današnje vreme retke su romske porodice koje se pridržavaju ovih načela i običaja, već se odavno sve pretvorilo u „urbanističko svetkovanje“.

Jedno je sigurno, svaki Rom, bilo da je hrišćanin ili musliman, podjednako se raduje Ederleziju, odnosno Đurđevdanu.

Comments