Na osnovu dobijenih rezultata onlajn istraživanja koju je sproveo Romski Medijski Servis u okviru projekta Amaro medijako than/ Naše medijsko mesto, podržanog od Gradske uprave Grada Beograda, Sekretarijata za informisanje, uočena je potreba nepristrasnog, pravovremenog i potpunog informisanja pripadnika romske nacionalne manjine u Beogradu.
Medijski sadržaj u
nastavku je produkt programa za jačanje kapaciteta i osposobljavanje 10
mladih Roma i Romkinja za rad u medijima, a napisan je od strane našeg
direktnog korisnika/ce.
Diskriminacija mladih Roma/kinja
Diskriminacija je nejednako postupanje prema nekoj osobi ili nekoj grupi na osnovunjihovog licnog svojstva, sto za posledicu ima nejednakost u sansama da ostvare ustavom i zakonom zagarantovana prava. To je nejednako tretiranje, iskljucivanje, odnosno dovodjenje u podredjen polozaj pojedinaca ili grupe ljudi koji se nalaze u istoj ili slicnoj situaciji. Diskriminisan znaci iskljucen.
Razlikujemo nekoliko vrsti diskriminacije:
- diskriminacija zena - svaka razlika, iskljucenje ili ogranicavanje u pogledu pola, sto ima za posledicu ili cilj da ugrozi ili onemoguci priznanje, ostvarivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda na politickom, ekonomskom, drustvenom, kulturnom, gradjanskom ili drugom polju, bez obzira na njihovo bracno stanje
- ekonomska diskriminacija -stavljanje jedne zemlje u nepovoljni polozaj, protivno medjunarodnom pravu i ugovorima; ona se sprovodi narocitim carinskim tarifama, izuzetnim deviznim ogranicenjima, nejednakom podelom uvoznih i izvoznih kontingenata i drugim administrativnim postupcima koji su razliciti od onih sto se primenjuju prema ostalim zemljama; praktikuje se cesto i radi politickog pritiska na neku zemlju; redje se primjenjuje u formi potpune ekonomske blokade, ali postoji i takav, vid diskriminacije.
- rasna diskriminacija - mere i postupci kojima se ogranicavaju prava jedne etnicke grupe ili celog naroda i postavljanje vidne razlike u tretiranju ove grupe ili naroda.
- Navodi seda su zene, stari, osobe sa invaliditetom, mladi i siromasni gradjani koji prihvataju nehumane uslove rada, najdiskrimisanije grupe na trzistu rada. Trziste rada je oblast u kojoj je diskriminacija najzastupljenija vec godinama smatra se da bi nadleznitrebali da inteziviraju rad na efikasnijoj zastiti prava radnika.
- na zene vatrogasce, policajce, hirurge i zene sa liderskim pozicijama srpsko drustvo i dalje gleda sa podsmehom i neodobravanjem. One su vidjene kao manje sposobne verzije muskaraca pa samim tim imaju velikih poteskoca da se probiju u profesijama koje kako kazu nisu za zene.
- Trudnice, samohrane majke i mlade zene koje su udate imaju najmanju mogucnost da budu zaposlene jer se pretpostavljava da ce njihov posao trpeti zbog obaveza kod kuce.
S obziromda se danas na diskriminaciju zena u Srbiji, kao i u svetu, gleda kao na stvar proslosti, postoje tvrdnje I iskazi zena koje govore da situacija I dalje nije na nekom zavidnom nivou
Ljudi, vecinom muskarci, tvrde da je jednakost polova ostvarena i da je cak u nekim profesijama smer diskriminacije obrnut.
Diskriminacija zena na poslu, koja je ukorenjena u patrijahalnom sociokutlurnom sablonu, je jos uvek okrutna realnost vecine zena u Srbiji.
Npr. :
Koliko puta se zenama dogodilo da na razgovoru sa poslodavcem dobijaju neprimerena pitanja kao sto su:
- Da li planirate da osnujete porodicu?
- Da li vidite materinstvo u vašoj bliskoj budućnosti?
Ovo su pitanja koja su zakonom zabranjena.
Tačka 2. Člana 26 Zakona o Radu Republike Srbije je nimalo dvosmislena: ‘Poslodavac ne može od kandidata da zahteva podatke o porodicnom, odnosno bračnom statusu i planiranju porodice.
Medjutim, iako je zakon na strani zena mnogi slucajevi diskriminacije prodju neprijavljeno, jer se prihvataju kao konstanta drustva, a ne kao krivicno delo.
Postavlja se pitanje da li drustvo prepoznaje diskriminaciju?
- Da li je diskriminacija to sto me je drug iz klupe nazvao “mali cigancic”, jesam li ja to mozda trebao da prijavim uciteljici?
- Da li me je diskriminisao direktor muzeja koji nije dozvolio da moj razred poseti muzej zbog mog autizma, kome da se ja sada obratim?
- To sto se Milica iz III-1 udala,dopusta njenom razrednom staresini a ujedno I mom nastavniku da me poistovecuje sa njom I predvidja meni identicni slucaj kroz par meseci?
ZASTO?
Da li postoji neko ko se bavi ovakvim pitanjima, kome se mozemo obratiti?
Kada govorimo konkretno o diskriminaciji romske zajednice to je nesto sto je sastavni deo gotovo svakog roma, nesto sto je bar jednom u zivotu doziveo na svojoj kozi, ili bio svedok diskriminacije drugog lica u njegovoj blizini.
Prosle godine formirana je Alijansa protiv diskriminacije Roma.
Tokom 2018. godine gotovo polovina (47,5%) svih prijava protiv diskriminacije podnetih Poverenici za zastitu ravnopravnosti bile su prijave protiv diskriminacije pripadnika romske nacionalne manjine. Primeri afirmativnog predstavljanja romske zajednice u javnom diskursu su izuzetno retki, nasuprot mnogobrojnim objavama o incidentima, problemima i stereotipima koji se vezuju za romsku zajednicu. Romkinje u najvecem broju slucajeva dozivljavaju visestruku diskriminaciju – unutar i izvan zajednice, sto ih sprecava da ostvare svoja prava.
Ukoliko prepoznate diskriminaciju ili smatrate da ste diskriminisani mozete se obratiti:
- Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i drustveni dijalog - Sektoru za antidiskriminacionu politiku i unapređenje rodne ravnopravnosti
- Povereniku za zastitu ravnopravnosti
- Predstavniku Alijanse protiv diskriminacije Roma
Žikica Asković, menadzer Alijanse protiv diskriminacije Roma Pirot.
Comments