OTVORENI RAZGOVOR SA DRAGANOM RISTIĆEM – FRONTMENOM GRUPE KAL I OSNIVAČEM FRKA FESTIVALA
Razgovor vodio: Ilija Stojanović, direktor RMS-a
Produkcija: Romski medijski servis & Nacionalna asocijacija romskih novinara
U okviru serijala razgovora posvećenih romskoj kulturi, umjetnosti i savremenoj društvenoj realnosti i filmskoj produkciji, Romski medijski servis ugostio je Dragana Ristića, jednog od najistaknutijih romskih umjetnika današnjice. Ristić je frontmen internacionalno poznatog benda Kal, ali i osnivač prvog velikog festivala koji je okupio romske aktiviste iz Srbije i regiona - FRKA festivala. Pageant je osmišljen kao mjesto susreta i zajedničkog promišljanja o romskom nacionalnom interesu, identitetu i kulturnom razvoju.
U otvorenom razgovoru govorili smo o muzici, filmskoj industriji, kulturi, identitetu i položaju Roma u savremenom društvu.
Na početku razgovora Ristić se predstavio kao muzičar koji se muzikom bavi cijelim životom, aktivno još od sedam ili osam godina. Iako mu je glazba i dalje važna, istaknuo je da se bavi pisanjem, umjetničkim radom i aktivizmom, što ga jednako ispunjava.
Govoreći o temi “Romi u kulturi i muzici”, Ristić je naglasio da je riječ o ogromnim oblastima čiji utjecaj zahvata čitavu Europu. Romski motivi, estetika i umetnici duboko su utkali trag u kulturnu istoriju mnogih naroda od evropskih kompozitora poput Bizetea i Goethea, preko Bore Stankovića u Srbiji, do suvremenih umetničkih praksi širom kontinenta. Ipak, taj doprinos često ostaje potisnut ili nedovoljno prepoznat.
Dodao je da su se i romska zajednica i većinsko stanovništvo nedovoljno upoznati sa ovim nasljeđem. Prema njegovim riječima, sve to funkcionira kao paralelni svijet, dok mladi Romi nemaju dovoljno izvora niti prostora da saznaju o svojim stvaralačkim uzorima. Romski doprinos civilizaciji je velik, ali o njemu se malo zna i govori.
Osvrnuvši se na minimalnu prisutnost Roma u pozorištu, filmu, književnosti i vizualnim umjetnostima, Ristić smatra da Romi trenutno prolazi kroz jednu eliptičnu fazu kulturnog razvoja. Mnogi umjetnici romskog podrijetla nikada nisu javno isticali svoj identitet, pa danas retroaktivno tragamo za tim imenima i vraćamo ih u identitetski okvir koji im pripada. Međutim, u svoje vrijeme oni se uglavnom nisu definirali prvenstveno kao Romi.
Govoreći o romskoj muzici, istaknuo je da je jedan vjerojatno najprepoznatljiviji globalni brend vezan za Rim. Uticala je na flamenko, balkansku glazbu, različite europske tradicije i savremene glazbene pravce. To, kako kaže, ne znači da su Romi “najtalentovaniji”, već da je muzika duboko upisana u njihov kulturni kod.
Na pitanje zašto mnogi uspješni Romi ne žele govoriti o svom identitetu, Ristić je odgovorio jednostavno: zato što ne žele. Strah od stigme i profesionalne marginalizacije i dalje postoji, društvo često romski doprinos pripisuje kulturama naroda kod kojih su Romi živjeli.
Govorio je io percepciji vlastitog rada. Umetnički i aktivistički sadržaji koji stvaraju, kaže, često nailaze na bolje razumijevanje u većinskom društvu nego unutar slične romske zajednice, koja je snažno vezana za tradicionalne obrasce i ograničena u kulturnom horizontu.
Mladim romskim umjetnicima poručio je da im je identitet najvažnije oružje. U stvaralaštvu se ne smije izgubiti osjećaj pripadnosti, jer identitet daje snagu, autentičnost i smjernice za razvoj.
Zaključak ovog razgovora otvara dublja pitanja od svakodnevnih kulturnih i društvenih tema: pitanja identiteta, povijesti, samospoznaje i vrednovanja vlastitog nasljeđa. Iako globalno prepoznate, romska muzika i kultura i dalje traže svoj puni, zasluženi prostor u javnom i umjetničkom životu.
Ilija Stojanović Romski Medijski Servis
Comments