Rodna ravnopravnost
Rodna ravnopravnost (takođe ravnopravnost polova ili jednakost polova) je načelo socijalne filozofije koje podrazumeva jednakost muškaraca, žena i osoba drugačijih rodnih identiteta u društvenom i političkom životu.
Rodna ravnopravnost pretpostavlja da jednom društvu, zajednici ili organizaciji postoje jednake mogućnosti za žene, muškarce i osobe drugačijih rodnih identiteta da doprinesu kulturnom, političkom, ekonomskom i socijalnom napretku, kao i da imaju jednake mogućnosti da uživaju sve koristi i dobrobiti od napretka jedne zajednice
Načelo rodne ravnopravnosti i nediskriminacije je jedno od temeljnih ljudskih prava… Pol se dobija rodjenjem i doživljava se kao dobijena biološka karakteristika. Rod nema nikakve veze sa biologijom, vec se odonosi na sve razlike izmedju muškaraca i žena koje proističu iz društvenih očekivanja u vezi sa odgovarajucim ponašanjem, interosovanjima, sposobnostima, stavovima za muški i ženski indetitet
Ženska prava predstavljaju izraz kojim se opisuje pravni, ideološki, filozofski i politički koncept prema kome svako ljudsko biće ženskog pola samim činom rođenja, bez obzira na poreklo ili državljanstvo, stiče određen broj neotuđivih prava. Predstavljaju prava koja su garantovana ženama i devojkama u mnogim društvima širom sveta. U nekim mestima, ova prava supodržana zakonom i lokalnim običajima, dok u nekim ona mogu biti ignorisana ili potisnuta.
Stanje rodne ravnopravnosti u Srbiji obeleženo je određenim elementima očuvanog nasleđa iz perioda socijalizma, produbljenim rodnim nejednakostima koje su posledica tegobne tranzicije i društvene dezintegracije tokom devedesetih godina 20. veka, kao i promenom sistema i struktura tokom intenzivne transformacije nakon 2000. godine.
Poslednje dve decenije reformskih procesa donele su uspostavljanje osnovnog pravnog i političkog okvira za unapređivanje rodne ravnopravnosti. Međutim, stiče se utisak da su ovi reformski procesi formalistički i da ne dovode do značajnih suštinskih promena. Procesi slabljenja institucionalnih mehanizama i marginalizacije pitanja rodne ravnopravnosti teku paralelno sa slabljenjem demokratskih institucija i jačanjem autoritarnih tendencija u vlasti i društvu.
Rodne nejednakosti u različitim sferama ukorenjene su u patrijarhalnim stavovima i vrednostima stanovnika Srbije, pa tako većina muškaraca i žena smatra da je prihvatljivo da postoje rodno specifične uloge žena i muškaraca, pri čemu su uloge u sferi javnog života primerenije muškarcima, a u sferi privatnog života ženama.
Comments