Centar Novi Svet realizuje projekat "Empatijom protiv diskriminacije", finansiranog od strane Kabineta ministarke bez portfelja zadužene za rodnu ravnopravnost, prevenciju nasilja nad ženama, ekonomsko i političko osnaživanje žena.
Govor mržnje
Govor mržnje je govor kojim se napada ili omalovažava određena društvena ili etnička grupa ili pripadnik te grupe. U suštini je govor uperen protiv osobe ili više osoba zbog njihove rasne, verske, etničke pripadnosti, seksualne orijentacije, izgleda (visina, težina, boja kože...), pola, godina ili bilo koje osobine koju neko može smatrati nedostatkom. Govoru mržnje treba stati na put, jer se dešava da na žrtve istog to utiče jako lose, a počinioci nekada nisu toga ni svesni. U cilju suzbijanja govora mržnje u mnogim zemljama postoje uređeni zakoni, koji sankcionišu govor mržnje, a postoje i mnoge kampanje koje se bore da stanu na put govoru mržnje.
Sloboda govora
Sloboda govora je pravo izražavanja vlastitih stavova i razmišljanja bez straha da li će neko pokušati da vas spreči ili zbog toga kazni. Naziva se i slobodom izražavanja
Smatra se da je sloboda govora neophodna za postojanje demokratske vlasti. U zemljama u kojima ne postoji sloboda govora, ljudi se boje reći ono što misle. U tom slučaju vlast i nadređeni ne znaju šta oni misle. Ako nadređeni ne znaju što podređeni žele, ne mogu ostvariti njihove potrebe. Kad nema slobode govora, vlast i nadređeni ne brinu se o onome što podređeni žele. Neki smatraju da je to razlog zašto neke vlasti ne dozvoljavaju slobodu govora - ne žele snositi posledice preuzimanja odgovornosti ili se boje pokretanja revolucije do koje bi došlo kad bi svi mogli znati što se sve događa u društvu. Zajednice u kojima postoji sloboda govora dozvoljavaju da sve sme biti izrečeno.
Tolerancija
Tolerancija ili trpeljivost je pojam iz oblasti društva, kulture ili religije koji se odnosi na kolektivnu i pojedinačnu praksu prihvatanja i saradnje sa osobama koje nisu iste vere, ne misle na isti način, imaju drugačiji politički stav ili se razlikuju po nekom drugom osnovu. Tolerancija uključuje svesnu odluku da se postupi nenasilno ili uzdržano. Zasnovana je i na verskim učenjima svih religija, ali i na državnim zakonima koji ustanovljavaju pravo na različito mišljenje i neugrožavanje pojedinca.
U našem društvenom rečniku, „tolerancija“ sve više postaje reč koja označava suzdržavanje – suzbijanje reakcije, izbegavanje konfrontacije, prećutno podnošenje. Tolerancija je veoma bitna za međuljudske odnose, jer predstavlja osobinu koja nam pomaže u tome da imamo vise strpljenja jedni za druge.
Sloboda te vakeres
Vorbako slobodo si o chachipe te phenes so gindis thaj gindura bi darako ke varikon zumavela te ashavel tut vaj te del tut strafo anda kodo. Vov si vi akhardo slobodo te phenes so phenes
Si konsiderime kaj i sloboda te vakerel pes si trubujipe vash o egzistencija e de
Egaliteto e murśenqo
Gender egaliteti lela pe peste kay yekh societeta, komuniteti vay organizaciya isilen yekhune shaipya vash o dzuvla, mursha thay manusha e diferentno gender identitetyengo vash te den kontribucia vash kulturako, politikako, ekonomikano thay socialuno progresi, sar ini te ovel len yekhune shaipya vash te losharen sa o lachipya thay lachipya e progresesko yekh komuniteti
E džuvljikane hakaja si ekspresia savi si kerdini te deskriptirinel jekh legalo, ideologikano, filozofikano thaj politikano koncepto, palal savo svako manuš katar o džuvljikano gender, katar o akto e bijandipasko, bizo dikhipe katar o avindipe vaj o citizenshipo, astarel jekh cerra numero katar e na-alienabilne hakaja. Von reprezentuin e hakaja save si garantuime e džuvljenge thaj e čhavorenge ande but societetura krujal e lumia. Ande varesave thana, kadale čačipa si suportirime katar zakono thaj lokalo običaji, kana ande aver šaj te aven ignorime vaj phandade.
O stato e džuvljengo egalitetosko ki Srbija si markirimo katar varesave elementura prezervirime barvalipaske katar o socialistikano periodo, fundone genderenge naegalitetura save si konsekvenca katar e phare tranzicija thaj socialno dezintegracija ko vakti kotar e injavardeš berša kotar o 20-to šelberšipe, sar vi o paruvipe e sistemurengo thaj strukturengo kotar o intenzivno transformàcia palo 2000-to berš.
Comments